Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a za njeno otkrivanje potrebno je odlaziti na redovita mjerenja krvnog tlaka, najmanje jednom godišnje.

Nažalost, zbog loše razine informiranosti i svjesnosti svjetske populacije o ovoj 'tihoj' bolesti koja dolazi gotovo neprimjetno, ona se najčešće otkrije onda kada se već dogodi šteta na ciljnim organima i njihovoj funkciji.

Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja. Za dijagnozu hipertenzije potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg).

Kako povišeni tlak najčešće ne boli i dugo ne daje nikakve simptome, on postaje dodatna opasnost za pacijenta jer je motivacija za liječenje mala. Tako se povišeni krvni tlak otkriva najčešće slučajno tijekom mjerenja na pregledima poput sistematskog, za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju.

Uzroci visokog tlaka

Primarna hipertenzija

Većina slučajeva hipertenzije (oko 95%) spada u 'primarnu' ili 'esencijalnu' hipertenziju čiji je uzrok nepoznat.

Postoje određeni utjecajni čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj hipertenzije na koje se može utjecati promjenom štetnih životnih navika. Procjenjuje se da je za oko 50% slučajeva hipertenzije kriva loša prehrana, a za oko 30% pretilost. Tu su i tjelesna neaktivnost, pušenje, stres te prekomjeran unos alkohola i soli.

Postoje i uzroci hipertenzije na koje ne možemo utjecati, a to su: starija životna doba, postojeće bolesti te obiteljska anamneza povišenog krvnog tlaka.

Također, postoje i različite, svakodnevne situacije koje mogu dovesti do povišenja krvnog tlaka, a da osoba ne pati od hipertenzije. Tu spadaju stresne situacije na poslu, ispijanje kave ili energetskog napitka, užurbano kretanje. Nije neuobičajeno da nekim ljudima poraste krvni tlak kada se nađu u blizini liječnika, a ovo stanje najčešće pogađa pojedince s inače normalnim tlakom. Međutim, neki liječnici vjeruju da ovaj sindrom može ukazivati na prikrivenu hipertenziju te da takvi pacijenti također imaju povećani rizik od srčanog infarkta, moždanog udara, zatajenja srca i drugih kardiovaskularnih problema. Liječnicima je utvrđivanje ovog sindroma veliki izazov, a ako sumnjaju na njega, pacijenta će zamoliti da izmjeri krvni tlak na nekom drugom mjestu, najčešće u udobnosti vlastitog doma.

Svaka stresna situacija dovodi do porasta krvnog tlaka, stoga je vrlo važno da se naučimo što bolje nositi s njima te da stalno radimo na smanjenju stresa. Sami odlučujemo kako ćemo reagirati na stresore te niti ovdje ne postoji univerzalan način rješavanja problema. Ono što vrijedi za jednog pacijenta, ne vrijedi za drugog. Zato je važno da sami naučimo što nam donosi psihičko blagostanje i mir.

Sekundarna hipertenzija

Puno rjeđe, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolesti bubrega, ali i mozga i srca.

Do pojave prvih simptoma povišenog krvnog tlaka i dijagnoze hipertenzije u prosjeku prođe čak 10 godina i upravo zato su redovite kontrole od velike, a ponekad i životne važnosti.