Učitavanje...
Učitavanje...
Bernardina Šarac, dr. med., spec. obiteljske medicine o hipertenziji i oštećenju bubrega.
Saznajte više
Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz duže razdoblje.
Pojava hipertenzije (povišenog tlaka) postaje sve veći javno-zdravstveni problem. Za nju je iznimno važna razvijena i dostupna zdravstvena zaštita, ali i znanje ljudi o ovoj bolesti, kao i motiviranost da kontinuirano kontroliraju krvni tlak kako bi na vrijeme otkrili dijagnozu i počeli s momentalnim liječenjem. Hipertenziju otežava činjenica da u većini slučajeva nema simptoma i zato su redoviti pregledi od krucijalne važnosti. Porast hipertenzije u svijetu posljedica je neaktivnosti, odnosno sjedilačkog načina života, sve raširenije pretilosti, prekomjernog unošenja kuhinjske soli u organizam i stresa. No to su samo neki od rizičnih čimbenika za hipertenziju. Tu su još i:
Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a za njeno otkrivanje potrebno je odlaziti na redovita mjerenja krvnog tlaka, najmanje jednom godišnje. Nažalost, zbog loše razine informiranosti i svjesnosti svjetske populacije o ovoj 'tihoj' bolesti koja dolazi gotovo neprimjetno, ona se najčešće otkrije onda kada se već dogodi šteta na ciljnim organima i njihovoj funkciji. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja. Za dijagnozu hipertenzije potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg). Kako povišeni tlak najčešće ne boli i dugo ne daje nikakve simptome, on postaje dodatna opasnost za pacijenta jer je motivacija za liječenje mala. Tako se povišeni krvni tlak otkriva najčešće slučajno tijekom mjerenja na pregledima poput sistematskog, za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju.