Učitavanje...
Učitavanje...
Kako srce pumpa krv po tijelu, mijenja se i pritisak kojim ona gura stijenke krvnih žila. Krv teče kroz krvne žile baš zato što se nalazi pod određenim tlakom, a tlak se stvara radom srca kao pumpe.
Kada srce istisne krv u arterije, tlak raste, a kada je srce opušteno, tlak je niži.
Sistolički i dijastolički tlak
Krvni tlak se mijenja tijekom cijelog dana i noći te je podložan raznim unutarnjim i vanjskim čimbenicima, uključujući naše opće zdravlje i razinu aktivnosti. Neki faktori su neovisni o našem načinu života, primjerice dob, spol i nasljedni čimbenici, ali većina je ipak pod našim utjecajem.
Kako održati krvni tlak na zdravoj razini?
Upravo zato, sljedeći koraci prema zdravijem načinu života mogu vam pomoći da snizite krvni tlak i održite ga na zdravoj razini:
Vježbajte nekoliko puta tjedno umjerenog intenziteta (ono što vama odgovora)
Slijedite zdravu prehranu (kuhajte obroke sa svježim namirnicama kad god je to moguće i izbjegavajte gotovu i polugotovu hranu)
Smanjite unos soli
Krenite mršavjeti, ako se borite s prekomjernom težinom ili pretilošću (kombinirajte hodanje, vježbanje i kuhanje zdravih obroka za najbolje i najbrže rezultate)
Ograničite alkohol ili ga u potpunosti izbacite
Prestanite pušiti, ako pušite.
Koje su normalne vrijednosti krvnog tlaka?
Vaš liječnik će vam reći što je zdravo za vas na temelju vaše povijesti bolesti. Za većinu ljudi normalne vrijednosti su:
120/80 mmHg smatra se normalnim vrijednostima krvnog tlaka po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije.
Zlatna pravila za mjerenje tlaka
- Prije početka uporabe tlakomjera preporučuje se odnijeti ga u ordinaciju izabranog obiteljskog liječnika gdje ćete dobiti upute o uporabi te provjeriti njegovu točnost
- Ne uzimajte kofein, alkohol ili duhanske proizvode barem 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka
- Ako imate nagon na stolicu ili mokrenje, obavite to prije mjerenja krvnog tlaka
- Prije samog mjerenja odmorite se 3-5 minuta. Nemojte razgovarati
- Sjednite u udoban položaj, nemojte prekrižiti natkoljenice ili gležnjeve, naslonite se leđima na naslon
- Zasučite visoko rukav na ruci na kojoj ćete mjeriti tlak, postavite ruku u razini srca na stol i mirujte
- Odgovarajuća veličina manšete od ključne je važnosti za precizno mjerenje krvnog tlaka
- Ako je izmjerena vrijednost tlaka neočekivano visoka, malo se odmorite pa ponovite mjerenje. U obzir uzmite nižu izmjerenu vrijednost.
Saznajte više
Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a za njeno otkrivanje potrebno je odlaziti na redovita mjerenja krvnog tlaka, najmanje jednom godišnje. Nažalost, zbog loše razine informiranosti i svjesnosti svjetske populacije o ovoj 'tihoj' bolesti koja dolazi gotovo neprimjetno, ona se najčešće otkrije onda kada se već dogodi šteta na ciljnim organima i njihovoj funkciji. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja. Za dijagnozu hipertenzije potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg). Kako povišeni tlak najčešće ne boli i dugo ne daje nikakve simptome, on postaje dodatna opasnost za pacijenta jer je motivacija za liječenje mala. Tako se povišeni krvni tlak otkriva najčešće slučajno tijekom mjerenja na pregledima poput sistematskog, za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju.
Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz duže razdoblje.
Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svim dijelovima tijela. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca, tlak se povisuje (sistolički tlak – gornja vrijednost), a kod ulijevanja krvi u srce, tlak se snižava (dijastolički tlak – donja vrijednost). Mjerenje krvnog tlaka uvijek podrazumijeva dvije znamenke: prva označava njegovu gornju vrijednost (sistolički tlak), a druga donju (dijastolički tlak).