Pazite na svoje srce

Što je to krvni tlak

Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svim dijelovima tijela. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca, tlak se povisuje (sistolički tlak – gornja vrijednost), a kod ulijevanja krvi u srce, tlak se snižava (dijastolički tlak – donja vrijednost). Mjerenje krvnog tlaka uvijek podrazumijeva dvije znamenke: prva označava njegovu gornju vrijednost (sistolički tlak), a druga donju (dijastolički tlak).

Kako se mjeri krvni tlak?

Krvni tlak možete izmjeriti kod liječnika ili medicinske sestre te u nekim ljekarnama. Također, možete kupiti aparat za mjerenje krvnog tlaka koji ćete koristiti kod kuće, no prvo biste trebali pitati svog liječnika je li to potrebno. Dostupni su i automatski aparati za krvni tlak.

Uklonite svu odjeću s nadlaktice.
Omotajte manžetu oko nadlaktice, postavljajući je u skladu s otisnutim uputama.
Poduprite ruku tako da bude otprilike u razini vašeg srca.
Pritisnite gumb za početak mjerenja krvnog tlaka.

Ako vam liječnik ručno mjeri krvni tlak, on će početi napuhavati, a zatim ispuštati manžetu, dok će pomoću stetoskopa slušati puls na unutarnjoj strani vašeg lakta. Dok je manžeta napuhana, osjećat ćete pritisak na nadlaktici. Osjećaj može stvoriti blagu nelagodu, ali on ne bi trebao biti bolan. Liječnik će vam tlak izmjeriti ukupno tri puta u intervalima od 1-2 minute, što će mu pomoći da dobije ispravno očitanje.

Što je normalan krvni tlak?

Normalna vrijednost krvnoga tlaka jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Kako starimo, vrijednosti krvnog tlaka postaju nešto više, no gornja vrijednost normalnog krvnog tlaka ne smije iznositi više od 140/90 mmHg. Također, neke osobe prirodno imaju niže vrijednosti normalnog tlaka zbog posljedice građe njihovog tijela, no to ne mora značiti da se radi o bolesti i slično.

Što je povišeni krvni tlak?

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ili hipertenzija ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ako se kod određene osobe u najmanje dva različita puta izmjeri tlak veći od 140/90 mmHg, tada se smatra da osoba ima povišeni krvni tlak.

Još o krvnom tlaku

Saznajte više

Zašto je potrebno izbaciti ili smanjiti konzumaciju alkohola ako vam je cilj normalan krvni tlak?

Neporeciva je činjenica kako konzumiranje previše alkohola može povisiti krvni tlak. Ako vam je dijagnosticiran visoki krvni tlak, vaš liječnik sigurno će vam savjetovati da smanjite količinu alkohola koju pijete ili da u potpunosti izbacite sva alkoholna pića.

Ima li hipertenzija simptome?

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz duže razdoblje.

U kojoj vezi su pretilost i hipertenzija?

Procjenjuje se da je za oko 50% slučajeva hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) u svijetu kriva loša prehrana, a za oko 30% pretilost. Tu su i tjelesna neaktivnost, pušenje, stres te prekomjeran unos alkohola i soli kod pacijenata. Prema dostupnim podacima, 35% odrasle populacije pati od povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), a još više ljudi od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Ako bolesnik ima istodobno hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, tada mu je značajno povišen rizik za kardiovaskularne bolesti. Preciznije, najveći udio pacijenata s hipertenzijom pati od viška kilograma ili pretilosti. Pretilost, posebno ako je udružena s povećanim opsegom trbuha, uzrokuje povišene vrijednosti šećera u krvi (hiperglikemija), povišene lipide (masnoće), upalu krvnih žila, disfunkciju elasticiteta krvnih žila i hipertenziju, dokazala su istraživanja. The American Obesity Association otkrio je da je rizik od razvoja hipertenzije 5-6 puta veći kod pretilih osoba u SAD-u u dobi od 20-45 godina, u usporedbi s osobama koje nisu pretile, a iste su dobi. Nažalost, Europa postaje sve sličnija Americi kada je u pitanju pretilost, a sve je veći problem njena pojava među djecom i adolescentima. Na temu povezanosti prekomjerne težine i pretilosti te hipertenzije održani su razni kongresi, napisani brojni članci te su pokrenute brojne inicijative podizanja svijesti među populacijom kako su za regulaciju hipertenzije dovoljne i minimalne promjene u životnom stilu poput redovitog kretanja/vježbanja ili dijetalne/zdrave prehrane. Zdrava prehrana podrazumijeva konzumaciju svježeg voća i povrća, nemasnih bjelančevina, zdravih masnoća poput maslinovog ulja, smanjenje unosa soli na minimum te izbjegavanje prerađene hrane i zasićenih masti. Oko 20% slučajeva hipertenzije uzrokovano je i fizičkom neaktivnosti. Umjerena, ali redovita tjelovježba dokazano može pomoći u održavanju zdravog krvnog tlaka. Prethodno bi se svi pacijenti trebali konzultirati sa svojim liječnikom koji će najbolje procijeniti njihovo zdravstveno stanje te im dati individualne upute za smanjenje i daljnje praćenje krvnog tlaka. Neliječena hipertenzija je najopasniji oblik te može biti jedan od uzroka drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Povišeni krvni tlak povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih zdravstvenih komplikacija. Do pojave prvih simptoma ovog 'tihog ubojice' može proći i do 10 godina, a u mnogim slučajevima je tada već učinjena znatna šteta. Liječnici baš zato apeliraju na pacijente da redovito mjere krvni tlak, najmanje jednom godišnje, kako bi na vrijeme saznali boluju li od kronične i sve raširenije bolesti - hipertenzije. Čak i ako to nije slučaj, vođenje što aktivnijeg i zdravijeg života sa svođenjem štetnih navika na minimum (alkohol, pušenje) od ključne je važnosti za duži i sretniji život.