Krvni tlak je promjenjiv, a podložan je brojnim unutarnjim i vanjskim čimbenicima.

Dijelimo ga na normalni i povišeni krvni tlak koji je poznat i pod nazivom 'hipertenzija'. Normalna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg (milimetara stupca žive) do 140/90 mmHg, ali ne više od toga. Sve preko toga smatra se gornjom vrijednosti normalnog krvnog tlaka.

Kad se postavlja dijagnoza povišenog krvnog tlaka?

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) se kao dijagnoza ne postavlja nakon samo jednog mjerenja, već nakon dva ili tri puta kada je pacijentu izmjeren tlak veći od 140/90 mmHg. To se događa uslijed pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila, odnosno onda kada kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakažu. Posljedica je stalno opterećenje srca kao pumpe koja neprestano tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.

Uzrok povišenog tlaka kod pacijenata nikada nije univerzalan. Drugim riječima, svi pacijenti imaju različite uzroke hipertenzije.

Bolest koja ne boli

Mnogi pacijenti godinama žive s visokim krvnim tlakom, a da ne znaju da ga imaju. Hipertenziju tako nazivaju 'podmuklom bolešću koja ne boli' zbog odsutnosti tegoba tijekom dužeg vremena. Upravo zato je bitno redovito se pregledavati kako biste saznali dijagnozu na vrijeme, a to je najmanje jednom godišnje.

Nažalost, većina pacijenata za ovu bolest sazna slučajno - mjerenjem tlaka na pregledu, od sistematskog do onog za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju. To što u većini slučajeva hipertenzija nema simptome, to ne umanjuje njenu opasnost ako se ona ne liječi.

U ekstremnim slučajevima pacijenti mogu otkriti hipertenziju zbog tegoba kao što su jače jutarnje glavobolje, vrtoglavice, crvenilo lica zbog povećanog širenja krvnih žila, krvarenje iz malih kapilara u nosu, promjene u vidu ili kretanju, tremor mišića i slično.

Trećina odrasle populacije ima hipertenziju

Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja. Cilj njegovog obilježavanja jest podizanje svijesti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog i srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Prema dostupnim podacima, gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, a 18% ukupnih smrti u svijetu može se pripisati upravo hipertenziji.

Liječenje hipertenzije neophodno je započeti čim se postavi dijagnoza. Naliječena hipertenzija može dovesti do teških poremećaja rada raznih organa i organskih sustava, što na kraju može dovesti i do smrti. Terapija lijekovima najčešće je doživotna.