Učitavanje...
Učitavanje...
Julija Barišić, dipl. med. sestra odgovara na neka najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju u kućnom liječenju, a u svezi hipertenzije.
Saznajte više
Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a za njeno otkrivanje potrebno je odlaziti na redovita mjerenja krvnog tlaka, najmanje jednom godišnje. Nažalost, zbog loše razine informiranosti i svjesnosti svjetske populacije o ovoj 'tihoj' bolesti koja dolazi gotovo neprimjetno, ona se najčešće otkrije onda kada se već dogodi šteta na ciljnim organima i njihovoj funkciji. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja. Za dijagnozu hipertenzije potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg). Kako povišeni tlak najčešće ne boli i dugo ne daje nikakve simptome, on postaje dodatna opasnost za pacijenta jer je motivacija za liječenje mala. Tako se povišeni krvni tlak otkriva najčešće slučajno tijekom mjerenja na pregledima poput sistematskog, za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju.
Mit: Dobro se osjećam. Kako bih ja mogao imati povišeni krvni tlak?
Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svim dijelovima tijela. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca, tlak se povisuje (sistolički tlak – gornja vrijednost), a kod ulijevanja krvi u srce, tlak se snižava (dijastolički tlak – donja vrijednost). Mjerenje krvnog tlaka uvijek podrazumijeva dvije znamenke: prva označava njegovu gornju vrijednost (sistolički tlak), a druga donju (dijastolički tlak).